Elektronsko bankarstvo omogućava klijentima banke da putem personalnog računara i internet veze, bez odlaska u banku, komuniciraju sa svojim tekućim računom. Procjenjuje se da će u Sjedinjenim Državama, u narednim godinama, skoro 30 odsto profita sektora stanovništva biti ostvareno korištenjem e-bankarstva.

Kada je na nagovor djevojke koja ga je “startovala” ispred banke odlučio da počne da koristi uslugu elektronskog bankarstva (e-banking), Marko, Podgoričanin u ranim tridesetim, nije baš vidio svrhu i odmah osjetio prednosti koje taj servis pruža. Bez stalnog posla, tada ni posebno honorarno angažovan, nije vidio razlog da plaća mjesečnu naknadu za servis koji mu ne donosi ništa.

Godinu kasnije, honorarno angažovan na više strana, počeo je shvatati koliko mu znači što u svakom trenutku zna sa koliko novca raspolaže, kada i koliko novca je uplaćeno na njegov račun… Danas, nakon dvije godine od susreta ispred banke, osim što 24 sata dnevno ima uvid u stanje računa, Marko u bilo koja doba dana i noći, bez odlaska na šalter, plaća sve što se može plaćati on-line.

- Dešava se da ukapiram da nisam platio telefonski račun na vrijeme i da to može dovesti do isključenja, a ujutro recimo imam druge obaveze, pa ne mogu stići do banke. Ranije bih se nervirao, odložio obaveze zbog izmirivanja računa, a sada to mogu sve da odradim od kuće. Dovoljni su mi računar i pristup internetu da platim račune u toku noći, i ujutro na miru idem za drugim obavezama- priča Marko.

Elektronsko bankarstvo omogućava klijentima banke da putem personalnog računara i internet veze, bez odlaska u banku, komuniciraju sa svojim tekućim računom. Procjenjuje se da će u Sjedinjenim Državama, u narednim godinama, skoro 30 odsto profita sektora stanovništva biti ostvareno korištenjem e-bankarstva.

Crnogorski korisnici su, prema rezultatima istraživanja o upotrebi računara kojeg je 2008. objavio Institut za strateške studije i prognoze (ISSP),internet u najvećem broju slučajeva koristili za prijem i slanje elektronske pošte, informisanje, ćaskanje, komunikaciju putem programa kao što su Skype, Messenger i Mirc. Procenat upotrebe interneta je bio najmanji kada je u pitanju usluga e-bankarstva. Svega 1,1 odsto.

Crnogorski bankari su uslugu e-bankinga ponudili prije 2005. godine. U NLB Montenegro banci kazali su da od 2004, kada je ponudila taj seris, banka iz godine u godinu bilježi porast broja transakcija kroz e-banking kanal. Danas se preko 50 odsto prometa kojeg obavljaju kompanije, klijenti NLB banke, ostvaruje preko e-bankinga.

Četvrtina ukupnog broja klijenata Hypo Alpe Adria banke, koja od početka ponude, 2006, servis nudi isključivo pravnim licima, danas obavljaju transakcije bez gotovine zahvaljujući e-bankingu. Posmatrano u odnosu na broj korisnika, u Erste banci su za e-banking više zainteresovana fizička lica. Pravna lica, međutim, imaju mnogo više realizovanih naloga i iznosi na nalozima su veći.

Preciznih podataka o procentu učešća tog servisa u ukupnom platnom prometu u zemlji nema. Postoji makar statistika o trendovima rasta broja korisnika elektronskog bankarstva. Tako je prema izvještaju Centralne banke, broj korisnika najbrže rastao u prvim godinama ponude usluge. Godine 2006. u zemlji je bilo ukupno 4.852 e-banking korisnika. Njihov broj se udvostručio već naredne godine, na 8.577, da bi 2008. trend rasta bio umanjen. Te godine je, prema podacima Centralne banke, u Crnoj Gori bilo 12.556 korisnika e-bankinga. Godinu kasnije, 2009, broj korisnika je porastao na 18.155. Broj korisnika po bankama ostaje na nivou poslovne tajne, sa izuzetkom Hipotekarne banke, koja je uslugu elektronskog bankarstva ponudila početkom 2006.

- U protekle četiri godine broj korisnika je stalno rastao, tako da danas imamo 2 hiljade klijenata koji koriste ovu uslugu- kazao je Aleksandar Mitrović iz Hipotekarne banke.

Najveće učešće u ukupnom broju korisnika, sudeći prema navodima sa službenog sajta, ima Crnogorska komercijalna banka (CKB) – oko 50 odsto. CKB je i prva koja je crnogorskim korisnicima ponudila e-banking servis. Skoro sve banke koje posluju u Crnoj Gori, usluge e-bankarstva pružaju i pravnim i fizičkim licima. Sva rješenja na crnogorskom tržištu manje-više sadrže iste funkcionalnosti, pa građani i firme zahvaljujući e-bankingu mogu jednostavno, putem interneta, plaćati usluge u zemlji i inostranstvu, dobijati obavještenja o izvršenim transakcijama (SMS, faks, e-mail)… Za fizička lica od posebne je važnosti servis SMS obavještenja o promjenama na računu, u okviru kojeg dobijaju i druge informacije u vezi sa uslugama banke. U NLB banci je, na primjer, tokom protekle godine poslato oko dva miliona obavještenja po osnovu obavljenih transakcija.

- Usluga e-bankarstva je potreba svakog savremenog čovjeka i svake savremene firme. Brz protok informacija zahtijeva i brzu reakciju na istu, jer je jedino tako moguće ostvariti najbolji efekat- kaže Bojan Burić iz Erste banke.

Dodatno, e-banking omogućava uštede vremena, pa klijenti korištenjem tog servisa, radno vrijeme banke prilagođavaju sebi i svojim potrebama.

- Sa ovom uslugom ušteda vremena je nemjerljiva. Zamislite sebe da želite sad da provjerite stanje na vašem računu i izvršite plaćanje vaše mjesečne obaveze, a kući ste. Najprije treba da se obučete za izlazak. Ako ne živite blizu banke, gubite vrijeme dok se odvezete do nje. Vrijeme prolazi i dok platite parking, ili rizikujete da vam pauk odnese auto. Zatim čekate red u banci ili pošti. Vrijeme ide i dok izvršite uplatu, vratite se u auto. Ako ste parkirali na parkingu treba platiti parking. Vraćate se kući, presvlačite u komotniju garderobu i tek tada vraćate odmoru- opisuje Mile Grbin iz NLB banke jednu od svakodnevnih situacija u našim životima, kada dođu dani za plaćanje mjesečnih računa.

Rezultati istraživanja ISSP iz 2008. pokazuju da crnogorski građani postaju svjesni mogućnosti koje im pruža upotreba servisa kakvo je e-bankarstvo. Tako je tada njih preko 40 odsto kazalo da bi, kada su aktivnosti koje bi rado obavljali putem interneta u pitanju, voljeli da putem globalne mreže plaćaju komunalne račune.

- Osim što korišćenjem ove usluge efikasno upravlja vremenom, jer ne mora da dolazi na šalter da bi obavio plaćanja, klijent istovremeno štedi i vrijeme, jer su provizije za naloge ispostavljene preko e-bankarstva niže od onih koje plaćamo na šalterima- navode u bankama.

U zemlji koja u protekle četiri godine bilježi porast broja internet korisnika sa šest na oko 44 odsto, gdje, prema podacima ISSP iz 2007, samo pet odsto građana kupuje on-line, vrijeme e-bankinga tek dolazi. Treba edukovati građane, kod korisnika graditi povjerenje u trgovinu i bilo koji oblik novčanih transakcija putem interneta, ali i na pravi način predstaviti servise.

U susjednoj Srbiji, kako je sredinom 2009. pisao Dragan Varagić, stručnjak za Internet marketing iz Novog Sada, upravo oni kojih se najviše ticao e-banking, nisu htjeli da promovišu taj servis. Banke zbog provizije, korisnici zbog moguće konkurencije…

“Kada se uporede provizije za bankarske usluge plaćanja platnim karticama i plaćanja putem e-bankinga ispostavlja se da su one dominantno veće za korištenje kartica (uključujući i procenat koji uzima firma kartičar) u odnosu na e-banking provizije- navodi Varagić na svom blogu (draganvaragic.com), u tekstu “Najveća tajna e-trgovine u Srbiji – e-banking!” kao odgovor na pitanje zašto banke u toj zemlji baš ne promovišu e-banking sistem plaćanja.

Prema njegovom mišljenju, banke su e-banking uvele zbog toga što je to uradila konkurencija. S druge strane, “oni koji imaju on-line trgovine i znaju za podatak sve većeg porasta udjela e-bankinga kao sistema on-line naplate mudro ćute, jer zašto bi uticali na dodatno dovođenje konkurencije”. Za to vrijeme, veliki broj firmi ne ulazi ozbiljnije na internet tržište, jer po njima “e-trgovina ne funkcioniše”.

Lako i brzo, ponekad komplikovano

Neke od prednosti korištenja usluge elektronskog bankarstva su:

- klijent radno vrijeme banke prilagođava sebi: e-banka radi 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, 365 dana u godini;

- servisu se može pristupiti sa bilo kojeg mjesta na svijetu gdje postoji internet veza;

- klijent štedi vrijeme – nema čekanja na šalterima;

- manji troškovi transakcija;

- stalan uvid u stanje na računu i promet

Neki od nedostataka usluge su:

- treba uložiti malo vremena za pokretanje usluge i sticanje rutine pri korištenju;

- kako banke ponekad mijenjaju izgled korisničkog interfejsa, korisnik se mora iznova snalaziti gdje je što i kako funkcioniše

Ako se i dešava da korisnik dobije informaciju o prilivu novca na račun, potom informaciju da je isti novac skinut s računa, to je problem šalterskih službenika, a ne samog servisa- kaže Marko, jedan od korisnik e-bankinga iz Podgorice. Njegova izjava ide u prilog i tvrdnjama jednog od najpoznatijih svjetskih hakera, Kevina Mitnika, da je u najrazličitije sisteme upadao zahvaljujući upravo ljudskom faktoru.

Plaćanje i putem mobilnih telefona

Mobilno bankarstvo (m-banking) je usluga koju finansijske institucije i mobilni operateri pružaju svojim klijentima i omogućavaju im obavljanje finansijskih transakcija sa bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme pomoću mobilnog telefona ili nekog drugog mobilnog uređaja. Nalozi mobilnog bankarstva obično se zadaju putem SMS poruke, preko mobilnog Interneta ili aplikacije instalirane na mobilnom uređaju.

M-banking je usluga na koju će crnogorski korisnici sačekati neko vrijeme, jer nijedna banka koja posluje u Crnoj Gori ne pruža taj servis. Njegovu dostupnost, kako navode u večini banaka, odrediće isplativost daljeg razvoja e-bankinga, na donekle ograničenom tržištu Crne Gore.

Globalno, prema prognozama Berg Insight, broj aktivnih korisnika mobilnog bankarstva i srodnih servisa će, sa 55 miliona u 2009, porasti na 894 miliona u 2015. godini, što je godišnja stopa rasta od skoro 60 odsto. Mobilni operateri će, prema tom izvještaju, imati vitalnu ulogu u tom razvoju i biće u prilici da aktivno učestvuju u stvaranju nekih budućih najvažnijih finansijskih institucija sa sjedištima u Aziji i Africi.

U Crnoj Gori raste broj internet korisnika, ali ne zahvaljujući domaćim, već globalnim servisima i društvenim mrežama

Posljednjih godina Crna Gora bilježi stabilan i konstantan rast broja korisnika interneta, ali taj trend nije pratio i razvoj domaćih servisa na globalnoj mreži, kao ni razvoj servisa elektronske uprave. Sagovornici „Vijesti“ podijeljeni su u stavovima zbog čega je to tako, pa dok se u resornom ministarstvu hvale postignutim rezultatima u toj oblasti, krajnji korisnici i nijesu baš zadovoljni.

Priču o intenzivnom razvoju crnogorskog ICT tržišta podržava činjenica da je u posljednje četiri godine internet penetracija sa svega šest povećana na preko 44 odsto. S druge strane, domaće kompanije i institucije taj rast nisu iskoristile kako bi sve većem broju građana sa pristupom Internetu ponudile svoje usluge i servise. Mnogi smatraju da su na popularizaciju kompjutera, posebno interneta, uticali popularni strani servisi, prije svega društvena mreža Facebook i video servis YouTube.

Tu pretpostavku može da potvrdi i iskustvo Telenora, čiji korisnici, prema zvaničnim podacima, najčešće posjećuju upravo te servise. Od domaćih portala među njima je tek nekoliko njih: Telenor Bilo gdje, on-line izdanje „Vijesti“ i Cafe del Montenegro.Kad je uloga države u popularizaciji interneta u pitanju, najčešća su bila obećanja. Tako je više puta najavljivano da će cijela Crna Gora, po uzoru na Makedoniju, biti pokrivena bežičnim signalom, što bi podstaklo i razvoj servisa, ali i niže cijene interneta. Prvo obećanje je u fazi realizacije, tender za izbor ponuđača za bežično pokrivanje je u toku, dok su niže cijene interneta i dalje samo lijepa želja.

Sa penetracijom od oko 44 odsto, možemo očekivati da čak i u ovoj godini pređemo polovinu, i polako stignemo i evropski prosjek od 58,4 odsto. Vladan Tabaš, iz podgoričke ICT kompanije Čikom, kaže da „penetraciju interneta ne treba posmatrati kao apsolutnu sumu broja korisnika, već u svijetlu primijenjene tehnologije pristupa“. On smatra da je samo broj onih koji koriste širokopojasni pristup odraz prave slike penetracije. Tabaš nije zadovoljan sa 34 odsto, koliko je, prema statistici Agencije za elektronske komunikacije, broadband korisnika.

Razlog niskom procentu, kako kaže, leži u cijenama internet servisa, nepostojanju kvalitetne infrastrukture u zemlji, ali i nedovoljnoj informatičkoj pismenosti stanovništva.

„Nebitno je kada će stopa penetracije biti 50 odsto. Ako se radi na razvoju infrastrukture, smanjenju cijena i edukaciji građana taj će se proces ubrzati“, kaže on, i dodaje da je proces uvođenja novih provajdera internet usluga jako spor, prije svega, „jer postojeći jako dobro kontrolišu tržište“.

U Telenoru smatraju da država i regulatorna agencija do sada nisu uradile dovoljno povodom konkurentnosti na tržištu interneta i infrastrukture neophodne za dalji razvoj, dok u Crnogorskom telekomu ocjenjuju da je, kada je u pitanju ponuda telekomunikacionih usluga, domaće tržište konkurentno, i da o tome najbolje govori broj ponuđača.

„Kada govorimo o cijenama, mislim da se treba fokusirati ne samo na cijenu pojedinačnog servisa ili usluge već na ukupnu cijenu koju pojedinac ili porodica plaća za korištenje telekomunikacionih servisa. I ako to imamo u vidu, onda možemo sa sigurnošću potvrditi da imamo stalan pad cijena i da će tako biti i u narednom periodu“, kaže Jovanka Radović iz Crnogorskog telekoma.

Kompanija M:tel, koja je bombastično najavila ulazak na crnogorsko tržište 2007. i probudila nadu kod korisnika da je kraj monopolu, na kraju je ipak razočarala, jer pored visokih cijena mjesečne pretplate, za relativno male pristupne brzine, na mrežu ne priključuje nove korisnike već više od godinu. I nema naznaka da će se takvo što skorije i desiti.

PR M:tela Ana Martinović kaže da je tržište mobilne telefonije i interneta u Crnoj Gori, sa ulaskom te kompanije „definitivno postalo konkurentnije“, da se to odrazilo na ponudu svih usluga, pa i na cijenu širokopojasnog pristupa internetu. A M:tel je svojim korisnicima, za doček 2010. darivao poklon koji niko nije očekivao: priključna taksa je sa nula povećana na 200 eura.

Tako govore u kompanijama koje prodaju usluge. Duško Mihailović je onaj koji te usluge plaća. Osnivač prvog blog servisa u zemlji, Blogovanje.com, nedavno je pokrenuo i prvi crnogorski portal za roditelje, Roditelji.me. Njegov posao je vezan za internet. Mihailović smatra da je, i po ulasku M:tela, crnogorsko tržište manje konkurentno, te da su cijene usluga, u protekle dvije godine, ostale skoro nepromijenjene.

„Imam osjećaj da idemo unazad kada su ove stvari u pitanju“, kaže on.

Osim što nisu značajno korigovane cijene internet pristupa, u proteklom periodu nije zabilježen ni značajniji rast prodaje računarske opreme. Država je pokušala da na to utiče smanjenjem poreza sa 17 na sedam odsto ali, prema riječima prodavaca, ni to nije potjeralo kupce u prodavnice.

„Mislim da smanjenje PDV-a nije značajnije uticalo na rast prodaje računara“, kaže Tabaš. Isto kažu i u MID, uz napomenu da je na taj trend negativno uticala i slaba kupovna moć građana. Međutim, u Crnogorskom telekomu, vođeni svojom matematikom, imaju drugačiju statistiku.

„Sudeći po porastu broja korisnika interneta u posljednje dvije godine smanjenje PDV-a je očigledno imalo efekta. Jasno je da su poreske olakšice više nego dobrodošle, ali ne i dovoljne. Određenim kategorijama stanovništva treba dodatno olakšati nabavku računara i korišćenje broadband tehnologija“, kaže Jovanka Radović.

MID je, u tom cilju, pokrenulo nacionalni PC program, kroz koji je, od formiranja do danas, doniralo kompjutersku opremu građanima, organizacijama i institucijama (bolnice, škole, lica sa invaliditetom, pripadnici RAE populacije…). Posljednja u nizu tih akcija je raspodjela 1.000 računara obezbijeđenih kroz kinesku donaciju, koja je u toku.

“Smatramo da će na taj način biti značajno povećan broj korisnika računara u Crnoj Gori, te samim tim i nivo digitalne pismenosti”, očekuje sekretarka MID Sandra Veličković. Vladan Tabaš smatra da država ipak ne čini dovoljno i ocjenjuje da je novac kojeg se odrekla smanjenjem poreza, trebalo bolje iskoristiti za povećanje nivoa informatičke pismenosti.

„Prvo je novac trebalo uložiti u organizovanu edukaciju građana na svim nivoima – od nezaposlenih, do zaposlenih u privredi i državnoj upravi, te u snažniju promociju informatike, njenih mogućnosti i benefita i informatičkog društva kao krajnjeg cilja, kroz organizaciju sajmova, kongresa, predavanja, IT izložbi i takmičenja. Mi tih aktivnosti imamo i sada, ali ne onoliko koliko bih ja želio“, kaže on.

Promociji informatike i informatičkom opismenjavanju građana, prema njegovim riječima, može doprinijeti i ponuda dovoljnog broja elektronskih servisa, posebno na lokalnom nivou.

„Očekujem da se realizacijom portala e-vlade, koji se privodi kraju, generiše kritičan broj e-servisa ponuđenih građanima i privredi. Ova godina bi trebalo da bude prekretnica na tom polju”, smatra Tabaš. Iz MID je najavljen skori start prvih deset e-servisa, u okviru projekta e-vlade, zahvaljujući čemu će građani i kompanije moći da dobiju različita dokumenta bez odlaska na šalter.

“Centralni registar stanovništva i Centralni registar Privrednog suda su primjeri servisa koje treba da koristimo. Evropska direktiva E.20 propisuje 20 servisa koje kao kandidat za prijem u Evropsku uniju moramo da sprovedemo. Očekujem skori početak aktivnosti na njihovoj realizaciji”, kaže Tabaš i navodi da je jedan od realizovanih preduslova napretka ka e-Crnoj Gori i to što je preko Pošte Crne Gore, koja je sertifikovani autoritet (CA), građanima dostupan digitalni sertifikat, koji je preduslov za korištenje e-servisa.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave (MUPIJU) nedavno je pokrenulo servis kojim se građanima omogućava da dokumenta poručena na lokaciji Dokumenta.me dobiju na kućnu adresu. U MUPIJU su, međutim, zanemarili mogućnost digitalnog potpisivanja, pa su transakcije, prema ocjeni javnosti, nedovoljno zaštićene.

„Pada u oči, s obzirom na to da se ipak radi o osjetljivim ličnim podacima, da je učinjen propust u osnovnim sigurnosnim protokolima i njihovoj (ne)implementaciji“, kaže Duško Mihailović i dodaje da je projekat Dokumenta.me dobar, da ideju treba pozdraviti, „iako kasni pola decenije“.

Prema riječima Mihailovića, ekonomska kriza je svima koji su ranije obećavali elektronska brda i doline poslužila kao dobar izgovor.

„Ono što se najavljuje raznim strategijama najčešće se ne ostvaruje najavljenim tempom. Država je 2004. donijela jednu strategiju razvoja informacionog društva, na osnovu koje je do kraja 2007. trebalo da imamo najmanje 20 on-line servisa državne uprave namijenjene građanima i kompanijama. Što se desilo? Godine 2009. donijeli smo novu strategiju za istu stvar… i što? Opet se sve ponavlja“, kaže Mihailović, navodeći da je, prema prvobitnim planovima, prije godinu trebalo da imamo portal e-uprave, e-procurement (sistem elektronskih javnih nabavki i aukcija), besplatan e-mail servis za građane…

Možda se želje ostvare u 2011. i Crnogorci konačno dobiju obećane adrese e-pošte od ministra za informaciono društvo, iako nam je makar mail servis na dohvat ruke. Od kad je interneta.

RDC i EPCG ne koriste šansu

Usluge internet pristupa u Crnoj Gori, uz postojeće provajdere, mogli bi da ponude Radio-difuzni centar i Elektroprivreda Crne Gore, koji za to već imaju dozvolu regulatorne agencije.EPCG je još ljeta 2008. godine počela gradnju svog komunikacionog sistema, kada su provučeni prvi metri optičkog kabla iz trafo-stanice u Tološima. Međutim, na tome se stalo, a za taj posao je čak uzet kredit u iznosu 6,5 miliona eura od Svjetske banke.

I aktivnosti RDC-a na telekomunikacionom tržištu ostale su u formi najava.Tabaš je mišljenja da i RDC i EPCG imaju dobru infrastrukturu, kao osnovnu pretpostavku, no ništa nije urađeno na razvoju mreže kojom bi se došlo do krajnjih korisnika. RDC i EPCG bi se mogli, smatra Tabaš, dobro ukomponovati sa ponuđačima bežičnog pristupa na lokalnom nivou i tako doprinijeti pojačanoj konkurenciji.

Cijene interneta i dalje visoke

Da bi usluge interneta i telefonije trebalo da pojeftine, potvrdio je i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović, krajem 2010. Sekretarka MID, Sandra Veličković je, iz pozicije građanina, saglasna s tim.

„O cijenama mogu govoriti kao građanin, i u tom kontekstu reći da bi trebalo da budu niže“, kaže ona.A realna cijene tih usluga, kako je rekla, su one koje su u skladu sa životnim standardom, i koje ne predstavljaju veliko opterećenje za kućni budžet.

„Realna je ona cijena koju mogu platiti, jer je to moderna potreba, ali ne na uštrb nekih drugih potreba“, kazala je Veličković.

Cijene paketa brzog interneta za građane kreću se od 14 eura, za paket brzine 1 Mb/s (Megabit u sekundi) i ograničenog saobraćaja od 1 GB (Gigabajt), do 45 eura za paket brzine 7 Mb/s i neograničenog saobraćaja, kod Crnogorskog telekoma. M:tel nudi pakete u sličnom rasponu cijena, od 15 do 43 eura, u zavisnosti od brzine, koje su ipak značajno niže nego kod direktne konkurencije, Crnogorskog telekoma.Cijene interneta za biznis korisnike su više, posebno za iznajmljene linije, što je mnogim firmama neophodno.

„Visoke cijene iznajmljenih linija usporavaju razvoj IT infrastrukture u firmama. U tom svjetlu, za pohvalu je akcija Crnogorskog telekoma, kojom je IT firmama iz Crne Gore ponudio uslugu iznajmljenih linija po posebnim uslovima“, kazao je Vladan Tabaš.

ND “Vijesti”, 5. januar, 2011.

About.me je svojevrsna vizit karta, no za razliku od tog komada papira, korisnici kreirajući besplatan internet profil i, zahvaljujući ovom servisu, mogu da uz osnovne podatke, ime i prezime, te kontakt informacije, predstave sebe na najrazličitije načine…

Nakon tri mjeseca testiranja i, u toj fazi kreiranih 400 hiljada profila, lokacija About.me je odnedavno dostupna za sve korisnike koji žele da se na jednostavan način predstave privatnim i poslovnim kontaktima na globalnoj mreži.

About.me je svojevrsna vizit karta, no za razliku od tog komada papira, korisnici kreirajući besplatan internet profil i, zahvaljujući ovom servisu, mogu da uz osnovne podatke, ime i prezime, te kontakt informacije (adresa, e-mail, broj telefona), predstave sebe na najrazličitije načine. Nakon kreiranja jednostavne web stranice, korisnik dobija adresu oblika about.me/korisničko_ime.

Autor stranice nakon toga može da na jednom mjestu dodaje veze ka svojim Twitter, Facebook, LinkedIn… te drugim profilima i lokacijama koje ga opisuju, i koje su u vezi sa njim na bilo koji način. Korisnik može dodati mnoštvo linkova, među kojima na primjer link web stranice firme u kojoj radi, link do privatnog bloga, linkove do svojih omiljenih sadržaja na internetu…

Servis dozvoljava kreiranje pozadine, te nekoliko besplatnih varijacija dizajna, i izbor boja, po želji korisnika. About.me za svaki profil obezbjeđuje i statistiku, kao što su podaci o broju posjeta, informacije o tome odakle dolaze posjete, o broju veza ka profilu…

Profil kreiran na About.me servisu može biti iskorišten na različite načine. Može poslužiti kao propratno pismo u biografiji, link do korisničkog About.me profila može biti dodan uz druge kontakt podatke kao potpis u elektronskoj pošti… Autori servisa predlažu da osobe koje se bave edukacijom kreiraju svoj profil, putem kojeg će sa studentima, odnosno polaznicima obuke, dijeliti linkove ka korisnim sadržajima, odnosno sadržajima sa materijalima sa predavanja..

ND “Vijesti”, 22.12.2010.

UPDATE

Američka kompanija American Online (AOL), kupuje servis About.me i već je kreiran i njen About.me profil.

AOL je ranije kupio najveću mrežu blogova na svijetu, Weblogs Inc, messaging program te kompanije je i dalje među najpopularnijim u SAD, a ove jeseni AOL je kupio i tehnološki blog Techcrunch…

U Crnoj Gori se na promociju robe i usluga na globalnoj mreži troši tek četiri odsto budžeta

Oglašivači u Evropi su u prvoj polovini 2010. za reklame na Internetu odvajali 18 odsto od ukupnih budžeta, Britanci su tokom prošle godine na taj vid marketinga trošili više nego na televizijske reklame, a Crna Gora tačnih procjena troškova za on-line oglašavanje nema. Razlog tome je, kako je “Vijestima” kazao Leka Dedivanović iz podgoričke kancelarije marketinške agencije McCann Erickson, nerazvijena usluga za web monitoring. U toj agenciji procjenjuju da se na našem tržištu, na promociju robe i usluga na globalnoj mreži, danas troši tek četiri odsto budžeta. Zašto?

Dedivanović kaže da je situacija za sada takva zbog malog broja kvalitetnijh web sajtova i portala. Još jedan od razloga što oglašavanje na Internetu nije zaživjelo u punoj mjeri je i rezerva koju korisnici u Crnoj Gori imaju prema novim uslugama.

- Tako je nekad bilo i sa TV i oglašavanjem u štampanim medijima, kasnije sa outdoor oglasima (billboard, citylight…), a sada i sa web reklamiranjem. Dodatna kočnica tog vida oglašavanja je ekonomska kriza, koja je uticala na drastično smanjenje budžeta – kaže on. Na drugim tržištima, međutim, ekonomska kriza je, neočekivano, ubrzala porast udjela on-line reklamiranja.

- Projekcije vrijednosti globalnog on-line oglašavanja kreću se oko 63 milijarde dolara – rezultati su istraživanja “Trendovi u medijima 2010” kojeg je početkom godine objavila kompanija Deloitte. Prema istom istraživanju, udio potrošnje na on-line oglašavanje porašće sa 10 odsto, koliko je taj udio iznosio krajem 2009, na 15 odsto do kraja 2011. Iako je trend rasta on-line oglašavanja bio negativan tokom prošle godine, taj pad je i dalje manji nego u gotovo svim drugim oglašivačkim kategorijama.

- Moguće je da recesija ne samo da nije usporila porast udjela on-line oglašavanja, nego ga je čak i ubrzala. Oglašivači, naime, smatraju da on-line oglašavanje ima bolji odnos uloženih sredstava i rezultata od tradicionalnih tipova oglašavanja. Stoga se očekuje da će prihodi od on-line oglašavanja rasti još brže nego do sada – navodi se u istraživanju Deloittea.

U odnosu na konvencionalno oglašavanje, oglašavanje na Internetu ima nekoliko prednosti. Ključna je njegova daleko niža cijena. Slijedi mogućnost preciznog ciljanja željenih grupa korisnika, te lako mjerljiv povrat uloženih sredstava. Kada postojite on-line, svakodnevno možete pratiti reakciju na vaše prisustvo, i na vrijeme reagovati kada put kojim ste krenuli ne ostvaruje zamisao.

Cilj McCann Ericksona je da klijentima predstavi sve dobre strane kreiranja prave politike oglašavanja i odnosa sa javnošću putem globalne mreže.
- Nažalost, neke usluge koje u ovoj oblasti možemo da ponudimo, još su na čekanju, jer sajtovi i portali (osim nekoliko časnih izuzetaka) moraju biti urađeni kvalitetnije – kaže Dedivanović.
Njegovo mišljenje dijele i nadležni u telekomunikacionim kompanijama koje posluju u Crnoj Gori, i koje su pioniri na našem tržištu kada je reklamiranje na webu u pitanju. U tim kompanijama navode da na domaćem Internet prostoru nema dovoljno atraktivnih sadržaja, na kojima bi oglašivači ponudili svoje robe i usluge.

- U web oglašavanju vidimo veliki potencijal, što trendovi razvijenih tržišta već potvrđuju. U taj vid reklame ulažemo određena sredstva, ali je povratak investicije još na znatno nižem nivou od nekih tradicionalnih medija – kazala je Mirjana Delić, iz sektora za korporativne komunikacije u Telenoru. Prema njenim riječima, razlog tome su uglavnom nedovoljno razvijeni lokalni web sadržaji i niska penetracija Internet korisnika.
Prema statističkom portalu Internet World Stats u septembru 2009. Internet je u Crnoj Gori koristilo 44,1 odsto građana. Taj procenat je i lani, i danas, ispod evropskog nivoa, koji je u 2009. iznosio 48,9 odsto, odnosno 58,4 odsto u 2010. godini.

Prema navodima iz McCann Ericksona, najzastupljeniji vid reklamiranja na Internetu u Crnoj Gori je oglašavanje kroz banere. I tako je bilo do pojave Facebook reklamiranja, kroz koje i domaće kompanije sve češće predstavljaju robe i usluge. Prema Internet World Stats portalu, Crna Gora je u avgustu imala 294 hiljade korisnika te popularne društvene mreže.
- Naši korisnici sve više vremena provode na Internetu i preko društvenih mreža ostvaruju kontakte, druže se i pronalaze interesovanja. Tako se trendovi sa klasičnog ATL advertajzinga (TV, radio, štampa) sve više pomjeraju na društvene mreže, pa “social networking” dolazi u centar pažnje – kaže Marija Jovović iz Crnogorskog telekoma. Ona je mišljenja da će se u bliskoj budućnosti i marketing budžeti svih kompanija koje marketinški razmišljaju planirati u skladu sa ovim trendovima.

Da bi trenutno stanje crnogorskog tržišta, kada je reklamiranje na globalnoj mreži u pitanju, bilo promijenjeno, u Crnogorskom telekomu očekuju više inovativnih rješenja.
- U toj oblasti tragamo za kanalima koji su nešto više od klasičnog oglašavanja putem Internet banera – kazala je Jovović. Oglašivači u okruženju, kako je rekla, nude atraktivnije forme banera i ostalih, dinamičnijih oblika Internet oglašavanja.

- Baneri su dobro rješenje, ali često im nedostaje kreativnosti i inovativnijih rješenja – ocjenjuju u McCann Ericksonu. U Telenoru navode da ta kompanija do sada nije postigla značajnije efekte od reklamiranja putem banera.
U susjednoj Srbiji, gdje tržište on-line oglašavanja bilježi godišnji rast od 35 do 70 odsto i gdje je, kako navode u beogradskoj kancelariji Httpool agencije za prodaju on-line oglasa, očekivana dobit od Internet reklama za ovu godinu 4,5 miliona eura, upravo baneri predstavljaju daleko najzastupljeniji oblik oglašavanja. Slijede oglašavanja na Internet pretraživačima, sponzorisani PR tekstovi, kontekstualno i, trenutno aktuelno, oglašavanje zasnovano na praćenju ponašanja korisnika (“bihejvioralno” oglašavanje).

Na globalnom nivou stvari su malo drugačije. U ekspanziji je oglašavanje na Internet pretraživačima. U Srbiji, sa preko 90 odsto zastupljenosti na tom tržištu, najdominantniji je Google. Upravo iz te kompanije je na ovogodišnjoj IAB konferenciji u Njujorku najavljeno da bi za pet godina baneri, kakve poznajemo od sredine 90-ih, mogli postati zanimljiviji i društveniji – korisnici će moći da komentarišu reklame, preporuče ih prijateljima na društvenim mrežama, pretplate se na srodne sadržaje…

- U velikoj mjeri je zastupljeno i oglašavanje standardnim i alternativnim formatima banera, koje je zbog svog vizuelnog efekta nezamjenljiv model on-line oglašavanja kada su u pitanju kampanje koje za cilj imaju tržišno pozicioniranje brenda oglašivača – kaže Gabrijela Stjepanović iz Httpool Srbija. Ona dodaje da je iznenađujuće visoka i ukupna potrošnja koja odlazi na male oglase na Internet medijima koji posjeduju takve baze. Video-format, takođe, postaje veoma dominantan vid oglašavanja zbog očiglednog trenda da se televizija i Internet integrišu kao mediji. Iz kompanije Google je na IAB konferenciji najavljeno da bi do 50 odsto klasičnog Internet oglašavanja moglo uključivati video-oglase…

Navedeni modeli oglašavanja su sada podržani i na kvalitetnijim modelima mobilnih telefona, pa se može govoriti i o mobilnom Internet oglašavanju.
Ima mnogo načina da se proizvodi i usluge reklamiraju i na globalnoj mreži. No, sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da osnovnu prepreku za razvoj te vrste marketinga na nekon tržištu predstavlja strah od novog, odnosno nepoznavanje prednosti koje taj vid oglašavanja nudi.

- U pitanju je najtransparentniji vid oglašavanja i efekti su uglavnom vidljivi vrlo brzo – kažu u Httpool Srbija. Neophodno je da se u tržišnu igru uključe i agencije za oglašavanje na Internetu, ali su neophodni i transparentniji rezultati posjećenosti pojedinih sajtova.
U Telenoru ocjenjuju da će kvalitet Internet oglašavanja pratiti porast kvalitetnog on-line sadržaja i porast broja posjeta tim sadržajima, te da razvoj weba na našem tržištu prati i mogućnost on-line plaćanja. A oglašivači će posegnuti za većim budžetima kada rezultate oglašavanja budu mogli da izmjere kroz povećanu prodaju roba i usluga…

Sajtovi i dalje amaterski

Snežana Šćepanović sa Univerziteta Mediteran kaže da su na našem tržištu, nakon 2000. godine, kada su sajtovi kompanija podsjećali na brošure, danas stvari malo drugačije – većina kompanija makar ima web sajt. No, kao nekad, i danas velik broj tih web lokacija ne sadrži ažurne informacije. Dodatno, one ne omogućavaju praktično nikakvu interakciju sa krajnjim korisnikom.

- Sajtovi najčešće sadrže samo kontakt telefon, izrađeni su “amaterski” i često ne zadovoljavaju web standard, kada je riječ o primjeni web tehnologija, upotrebljivosti i dizajnu, tako da ih noviji čitači web strana ne mogu ni prikazati bez grešaka – kaže ona, dodajući da je u takvim uslovima znatno umanjena mogućnost za uspješnu promociju sajta kod krajnjih korisnika. Loš odziv korisnika – loši izgledi i za zaradu od marketinga na webu…
Malim ulaganjima u on-line reklame kod nas dodatno doprinosi i to što veliki broj domaćih kompanija nije u mogućnosti da samostalno realizuje i implementira složene web aplikacije koje omogućavaju prodaju putem Interneta.

- U praksi neko u kompaniji dobije “dodatni posao” da se bavi web sajtom i to nikada ne može da zaživi ukoliko uprava nema “razvijenu svijest” o važnosti primjene Interneta u poslovanju – objašnjava Šćepanovićeva, i dodaje da kompanije koje ne vide korist od svog sajta, često brzo odustaju od web promocije i traže uslugu agencije, tzv. e-posrednika, koji će brinuti o sajtu i Internet marketingu.

Jedan od domaćih primjera e-posrednika je Businesspeople.me. Kompanije plaćaju, u zavisnosti od dimenzija, oko 80 do skoro 500 eura godišnje za baner na početnoj strani te lokacije. Zakupljeni baner vodi na novu web stranu sa kratkim informacijama o kompaniji klijentu. Ta usluga se plaća dodatno. Kompanije klijenti nemaju pristup svojim web stranama i ažuriranje stranice na Businesspeople.me se, takođe, dodatno naplaćuje.
Prema navodima sa sajta, Businesspeople.me ima 13 zaposlenih, i sredinom 2011. izlazi na tržište Balkana.

Ideja je dobra, planovi su ambiciozni, no sam dizajn servisa, način na koji su predstavljeni baneri klijenata, kao i dizajn njihovih prezentacija su više nego upitni. Pitanje je i da li, i na koji način, klijenti tog servisa dobijaju povratnu informaciju o svojim ulaganjima, na osnovu čega je izgrađeno povjerenje prema Businesspeople.me.
Možda sve ide najboljim tokom za sve strane u toj priči, no čim ne osjete nikakvu korist, klijenti će prestati da plaćaju zakup na toj i sličnim lokacijama.
- Na crnogorskom tržištu, većina web lokacija na kojima se nude proizvodi i usluge ne uspijeva da realizuje uspješnu Internet promociju, pa ni kompanije koje plaćaju nadoknadu e-posrednicima ne mogu da imaju korist od svog prisustva na takvim web portalima – ocjenjuje Šćepanovićeva.

Ne poštuju se formati banera

- U praksi on-line oglašavanja sve je veoma automatizovano, kako bi se dostigao nivo efikasnosti koji se očekuje od medija 21. vijeka, a koji podrazumijeva maksimalnu uštedu vremena gdje god je to moguće. Iz tog razloga se stvorila potreba za standardizacijom osnovnih parametara te industrije, kao što su jedinice kojima se mjeri posjećenost sajta (broj mjesečnih učitavanja stranica, jedinstvenih posjeta i posjetilaca…), prodajni modeli (zakup po prikazu, broju klikova ili predefinisanoj akciji Internet posjetilaca) ili formati oglasnih pozicija – navode u Httpool Srbija.
Na svjetskom i lokalnim nivoima standarde u on-line oglašavanju definiše Interactive Advertising Bureau (IAB). U zemljama regiona, IAB ima predstavnike u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji.
Na našem tržištu, pored ostalog, evidentan je trend nepoštovanja formata banera, na način koji propisuje ta organizacija.
Iako inovativne, forme oglašavanja koje je do nedavnog redizajna nudio najposjećeniji hrvatski portal 24sata, morale su biti zamijenjene – nestandardni formati banera su se pokazali kao veliki nedostatak i zahtijevali su dodatna ulaganja klijenata u produkciju. Umjesto toga, 24sata.hr sada oglašivačima, uz različite modele reklamiranja, nudi prostor za banere koji su u skladu sa IAB standardima.

ND “Vijesti”, 1. decembar, 2010.

Kako stvari funkcionišu?

Kompanije plaćaju, u zavisnosti od dimenzija, oko 80 do skoro 500 eura godišnje za baner na početnoj strani te lokacije. Zakupljeni baner vodi na novu web stranu sa kratkim informacijama o kompaniji klijentu. Ta usluga se plaća dodatno. Kompanije klijenti nemaju pristup svojim web stranama i ažuriranje stranice na Businesspeople portalu se, takođe, dodatno naplaćuje.

Prema navodima dnevnog lista “Dan”, osnovna ideja portala je da se “dobije pravovremena informacija, u vremenu kad su one često stare, potrošene i 70 odsto netačne. Stoga će autori, kako navodi list, nastojati da na portalu predstave sva pravna lica u zemlji – ali i okruženju. Prema planovima objavljenim na toj lokaciji, poslovanje će tokom 2011. biti prošireno na Srbiju, Kosovo, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Za pet godina, cilj je Evropska unija!

Planovi te organizacije koja zapošljava 13 lica, mahom mladih ljudi, su ambiciozni, ideja je dobra, no sam dizajn servisa, način na koji su predstavljeni baneri klijenata, kao i dizajn njihovih prezentacija su više nego upitni. Pitanje je i da li, i na koji način, klijenti tog servisa dobijaju povratnu informaciju o svojim ulaganjima, na osnovu čega je izgrađeno povjerenje prema toj lokaciji…

PMF i Domen su u januaru 2009. organizovali jedan vid priprema učenika zainteresovanih za takmičenje iz programiranja. Lešić je, u saradnji sa Šukovićem sa PMF-a, želio da djeci talentovanoj iz oblasti programiranja i rješavanja algoritamskih problema, omogući razvoj i napredak van redovnog srednjoškolskog sistema. Tog januara, 2009. srednjoškolci su dobijali zadatke putem elektronske pošte. Sljedeći korak u pripremama za takmičenja je prva Ljetnja škola održana na Ivanovim koritima prije godinu. Nakon toga, u septembru je pokrenut sajt Pripremi.me, gdje su profesori sa PMF-a objavljivali različite grupe zadataka, koje su učenici, da bi se pripremili za školska i državno takmičenje, rješavali. Ljetos je u Kolašinu organizovana i druga škola programiranja, kada su crnogorski predstavnici nedavne Balkanijade pripremani za učešće na 22. Informatičkoj olimpijadi koja je ljetos održana u Kanadi. Učešće na svjetskom takmičenju je izostalo, iz opravdanih razloga, ali raduju pomaci koji se dešavaju unazad tri godine – 2008. je obilježio rezultat od nula osvojenih bodova na državnom takmičenju iz programiranja.

Učešće Crne Gore na Balkanijadi, kao i mogućnost da naša zemlja bude organizator takmičenja u Petrovcu, postignuti su zahvaljujući velikom broju distribuiranih zadataka (130, podijeljenih u 10 kategorija) za čiju pripremu i pregledanje je potrošeno oko 260 radnih sati. Uspjehu je doprinijela i organizacija dvije ljetnje škole programiranja, koje je pohađalo 50 učenika, biranih na osnovu rada tokom školske godine. Lešić podsjeća da je samo tokom ovogodišnje Ljetnje škole u Kolašinu, za 10 dana obrađeno 45 zadataka sa osnovnom grupom polaznika, te 18 zadataka sa učenicima koji su pripremani za olimpijadu. On je na uspjehu zahvalan i profesorima crnogorskih srednjih škola Nevenki Vlačić-Milošević iz budvanske Gimnazije “Danilo Kiš”, Budva, Ani Miranović i Mladenu Jankoviću iz podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, Nerminu Hasanoviću (Gimnazija “Miloje Dobrašinović” Bijelo Polje, 2009. godine, Gimnazija “Panto Mališić” Berane, 2010. godine) i Goranu Živkoviću iz Srednje mješovite škole “Braća Selić”, u Kolašinu. Oni su, prema njegovim riječima, “odigrali presudnu ulogu u selekciji djece, motivisali ih i pomogali im u sticanju znanja koje je stizalo sa PMF-a”.

Rad sa učenicima zainteresovanim za oblast programiranja će, kako je kazao Lešić, biti nastavljen.
- Projekat se nastavlja dalje, i važno je da se nikada ne zaustavi. Postoji bezbroj razloga da ulažemo u obrazovanje jer će nam se jednog dana vratiti – naveo je on na svom blogu.
Na takmičenju u Petrovcu učestvovali su učenici srednjih škola iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kipra, Grčke, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Rumunije i Srbije. Organizatori 18. Balkanske olimpijade iz informatike su Ispitni centar Crne Gore, Ministarstvo za informaciono društvo i Ministarstvo prosvjete i nauke.

ND Vijesti, 10.11.2010.

Od tog broja sporova, WIPO je za 18 domena presudio u korist tužilaca kao legitimnih nosioca prava na robnu marku, šest sporova u vezi sa devet domena je prekinuto radi postizanja vanparnične nagodbe, dok su dvije žalbe odbijene kao neosnovane, zato što su tužioci uložili žalbu na registraciju domena sa generičkim nazivima. No, nažalost, moguće je da će za WIPO posla oko .ME domena tek biti.

Posljedice ovako indiferentnog odnosa kompanija prema domenima i intelektualnoj svojini su vrlo štetne. Tako je, na primjer, fizičko lice iz Crne Gore, izvjesni Marko Pavlićević, u registru izlistan kao vlasnik domena pepsi.me, sony.me, peugeot.me, hyundai.me, kia.me, citroen.me, opel.me i drugih. Radi se o očiglednom stihijskom napadu na širi spektar značajnih brendova, sa ciljem velike zarade „preko noći“, preprodajom domena legitimnim vlasnicima. No, taj cilj vjerovatno neće biti ostvariv u slučaju ulaganja žalbe ispred WIPO, jer trenutni „vlasnik“ ovih domena neće moći nikako da dokaže nijedno od pravnih načela potrebnih za obaranje žalbe. Da bi WIPO oborio žalbu, trenutni registrant domena mora da dokaže da domene nije registrovao zarad preprodaje i nesavjesnih ciljeva, te da polaže legitimno pravo na korišćenje domena u sporu.

Što se domaćih kompanija tiče, postoji nekoliko interesantnih slučajeva. Prva banka Crne Gore, koja trenutno koristi adresu prvabankacg.com, žrtva je izvjesnog Alberta Verne iz Njemačke, koji je kupio domen prvabankacg.me i redirektovao saobraćaj sa istog na sajt za pronalaženje ljubavnih partnera!

Montepano Co iz Podgorice je registrant domena metropolis.me. Jedini logičan cilj tog poduhvata je pravljenje štete konkurenciji, kompaniji Montenegro Metropolis Media (obje kompanije rentiraju billboarde), odnosno onemogućavanje konkurenta da dođe do adekvatnog domena koji sadrži robnu marku, skraćenicu ili ključnu riječ marke. Jedan od vlasnika kompanije Montepano Co je Rade Vojvodić, pionir ranog brandjackinga u Crnoj Gori. Široj javnosti je postao poznat kada je prije neku godinu u Privrednom sudu sa svojim saradnicima uredno registrovao privredno društvo T-Mobile d.o.o, očekujući uveliko najavljenu kupovinu Crnogorskog telekoma od strane Deutsche Telekom grupacije (koja je vlasnik međunarodne robne marke T-Mobile registrovane pod WIPO brojem 680034 od 26. februara 1997). Registracija privrednog društva sa tim nazivom je imala za cilj izazivanje fingiranog spora oko prava na brend T-Mobile, samim tim i brzu i veliku zaradu. Slučaj je, naravno, završen u korist Crnogorskog telekoma, na sreću Crne Gore, bez većeg skandala.

Još jedna žrtva slučaja ometanja poslovanja je kompanija Novito, koja je prije nekoliko mjeseci otvorila on-line prodavnicu na adresi novito.co.me. Strateški je veoma loša odluka poslovanje zasnivati na domenima drugog nivoa (org.me, co.me, edu.me…), na šta je kompanija Novito ipak bila prinuđena, jer je top level domen novito.me bio zauzet. Registrant domena novito.me je izvjesni Slovenac, Matjaž Trtnik. Otvaranjem sadržaja adrese novito.me, u naslovu stranice se navodi tekst mercator-mex, dok adresa pokušava da se redirektuje na sada nepostojeću www.mercator-mex.cg.yu.

U oba slučaja je očigledna nesavjesna Registracija i upotreba, na štetu trećih lica, što će samo olakšati usvajanje žalbe u slučaju pokretanja spora.
Kompanija Rokšped, čija je web prezentacija na adresi roksped.com, u jednom je momentu bila žrtva ucjene u iznosu od 500 eura, a da njeni nadležni to možda nisu znali. Sada nepoznata osoba je registrovala domen roksped.me, i izlistala ga na prodaju po cijeni od 500 eura. Da li je osoba direktno kontaktirala Rokšped sa ponudom za otkup, nije poznato. Sada je registracija za roksped.me istekla, domen je slobodan za registraciju jer najvjerovatnije niko nije ni primijetio ponudu. Ipak, na sajtu kompanije SEDO, roksped.me, iako slobodan, još je uvijek ponuđen na prodaju.

Sličnih slučajeva je cio niz. Domeni jugopetrol.me, namos.me, cocacola.me, alfaromeo.me, toyota.me i još mnogi, nisu u pravim rukama. Domeni jugopetrol.me i namos.me su u vlasništvu građana Crne Gore, dok su ovi drugi u vlasništvu lica koja nemaju nikakve veze sa Crnom Gorom. Dok su se kompanije Jugopetrol i Namos zadovoljile prezentacijama na domenima drugog nivoa (jugopetrol.co.me i namos.co.me), vlasnik domena jugopetrol.me očekuje dobru ponudu, jer je isti izlistao na prodaju preko kompanije SEDO, bez postavljene konkretne cijene. Domen namos.me još nije izlistan „for sale“, ali zainteresovano lice, uvidom u javni registar, vrlo lako može doći do adrese elektronske pošte registranta.
Postoje i pozitivni primjeri. Kompanije i robne marke Audi, Volkswagen, Samsung, Renault, Apple, Mercedes, Honda, Marlboro, Nescafe, Nike i mnoge druge, su na vrijeme, i bez međunarodnih parnica zaštitile svoja imena na .ME domenu na koja polažu pravo.

Biće interesantno pratiti rješavanje ovog sve većeg problema. Nadajmo se da će u slučajevima gdje je bar jedna strana u sporu iz Crne Gore, dolaziti do vansudskih nagodbi. Do sada, fizička lica i kompanije iz Crne Gore se nisu pojavljivale u sporovima oko .ME domena ispred WIPO.

AUTOR: Dado Markišić, student Fakulteta pravnih nauka na Univerzitetu Donja Gorica
markisic@gmail.com

ND Vijesti, 10.11.2010.

Zakonska regulativa je ili donesena ili je u pripremi većina zakonskih akata kojima se uređuje problematika poslovanja na globalnoj mreži, većina banaka nudi uslugu e-bankarstva…
- Na osnovu navedenog stiče sa utisak da uopšte ne postoje problemi za razvoj on-line biznisa u Crnoj Gori, a u stvarnosti stvari stoje drugačije – kaže Milić.
On je mišljenja da je jedan od faktora koji koči razvoj on-line biznisa nedovoljna informisanost potencijalnih korisnika o mogućnostima, prednostima i uštedama koje im donosi poslovanje na Internetu. Drugi faktor je nizak stepen informatizacije u kompanijama, odnosno pogrešna predstava o ulozi i značaju informacionog sistema. Pored toga, smatra on, u samim kompanijama, čini se, ne postoji volja za kompletnim reinženjeringom poslovnih procesa koji je neminovan ukoliko se želi preći na on-line biznis.
- Informacioni sistem nije program za knjigovodstvo i na tome se ne završavaju informacione potrebe firme – kaže Milić.

Elektronska trgovina je „širok spektar tehnologija koje se koriste za unapređivanje poslovnih interakcija, kao što su Internet, elektronska razmjena podataka, e-mail, e-sistemi plaćanja, prenosivi digitalni uređaji, interaktivna televizija, elektronski kiosci za samousluživanje i smart kartice“. E-trgovina je napravila pravu evoluciju u procesu korišćenja raspoložive tehnologije u cilju bolje isporuke usluga potrošačima i zadovoljenja osnovnog marketinškog cilja dugoročnog zadovoljena potreba potrošača. Prodaja na Internetu omogućava direktan odnos između prodavca i kupca, i na taj način se smanjuju transakcioni troškovi, skraćuju kanali distribucije i rokovi isporuke.
- Jedna od najvećih prednosti koju pruža e-trgovina je nizak nivo ulaznih barijera, što je šansa malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori da počnu trgovati preko globalnog virtuelnog tržišta – navodi dr Jelena Žugić sa Univerziteta Mediteran, u radu “Realnost i perspektiva on-line trgovine u Crnoj Gori”.
Kako početi biznis u globalnom selu? Iz iskustva onih koji su već zaplivali u te vode, procedura se svodi na skoro istovjetnu onoj za pokretanje tradicionalnog biznisa. U kompaniji Novito, u okviru koje posluju 24 tradicionalna i, od početka ljeta, jedan on-line market – Novito.co.me, navode da su “ideja i njeno pragmatično sprovođenje najbitniji za uspjeh on-line poslovanja”. Prije pokretanja biznisa, savjet je Danijele Grbin, PR menadžerke u kompaniji, neophodno je istražiti tržište u cilju ispitivanja spremnosti potrošača za planiranu ponudu. Nakon nepunih šest mjeseci od kada su otvorili on-line market, u Novitu navode da je sve veći broj onih koji njihovu uslugu koriste za nabavku svakodnevnih životnih namirnica.

Kada ste sigurni da je vaša ideja dobra i da može uspjeti, ostaje da se, kako navode u on-line prodavnici Pokloni, “za početak, uhvatite u koštac sa ne baš jednostavnom birokratijom i registrujete preduzeće ili se registrujete kao preduzetnik”.
- Tema je vrlo interesantna i bilo bi lijepo da dobijemo neke novije informacije o samom (jednostavnijem) procesu registracije i realizacije on-line trgovine kod nas – navodi se u odgovoru iz prve Internet prodavnice u Crnoj Gori, Prodavnica.co.me, na molbu „Vijesti“ da svoja iskustva o počecima internet biznisa podijele sa javnošću. Iz Prodavnice su očekivali detaljnije informacije iz Ministarstva za informaciono društvo (MID). Odgovora nije bilo…
E-poslovanje regulisano je Zakonom o elektronskoj trgovini. Njime se uređuje pružanje usluga na razdaljinu, uz naknadu, putem e-opreme za obradu i skladištenje podataka na lični zahtjev korisnika, kao i odgovornost davalaca usluga informacionog društva i pravila pri zaključivanju ugovora u e-formi. Prema tom Zakonu, “davalac usluga informacionog društva upisuje u Centralni registar Privrednog suda (CRPS) naziv djelatnosti, odnosno usluge informacionog društva”. Zakonske procedure za funkcionisanje biznisa u internet okruženju se oslanjaju na postojeće regulisano područje koje pokriva Zakon o privrednim društvima.

Ne postoje posebne procedure za registraciju poslovanja na internetu, a i registracije djelatnosti u Crnoj Gori još podliježu Zakonu o klasifikaciji djelatnosti iz 1996…
- Princip registracije je sličan kao i za bilo koje drugo pravno lice. Što se tiče poslovnica kao dijela već definisanog pravnog lica, koje ima svoje primarno poslovanje, tu je situacija nešto drugačija. U slučaju Novito on-line trgovine, sproveli smo procedure koje su identične i obavezne za otvaranje novog prodajnog mjesta, odnosno marketa – kaže Danijela Grbin.
Nakon procedure registracije, kako navodi Sandra Dragićević iz Globex kompanije, u okviru koje posluje prodavnica Pokloni, “potrebno je uložiti malo više truda kod integracije modula koji služi za procesiranje kreditnih i debitnih platnih kartica, ali uz svesrdnu podršku poslovnih banaka koje nude ovu uslugu i taj dio procesa se može vrlo brzo završiti”.
Jedna od banaka koja nudi uslugu razvoja Internet prodajnog mjesta, NLB Montenegro, na listi klijenata ima desetak crnogorskih firmi, među kojima prednjače web lokacije sa turističkom ponudom i mogućnošću rezervacije i plaćanja smještaja on-line.

U navedenim primjerima, postoje različiti modeli naplate usluga: gotovim novcem, platnim karticama na mobilnom POS terminalu, platnim karticama putem Interneta… Sandra Dragićević iz Pokloni prodavnice navodi da je sve nedoumice koje mogu nastati, posebno u dijelu fiskalne politike, s obzirom na to da je u pitanju relativno nova djelatnost na našim prostorima, jednostavno razriješiti obraćanjem Poreskoj upravi.
Proces uspješnog on-line biznisa nije završen ni nakon što se reguliše način isporuke poručene robe. Neizbježne su i promotivne aktivnosti koje će na kraju donijeti neki rezultat, a mora se imati na umu i stalno unapređivanje e-poslovanja i njegov dalji razvoj.
- Potrošači će kupovati robu elektronskim putem samo u slučaju da im taj način kupovine omogući neku dodatnu vrijednost u odnosu na tradicionalni način kupovine. Udobnost i ekonomičnost su dva osnovna razloga koja su inicirala razvoj novih oblika trgovine u savremenim uslovima poslovanja. Mnogi pokušaji trgovine na Internetu kao globalnom mediju mogu postati neuspješni i potrošači se u tom slučaju neće odreći klasičnih metoda kupovine u slučaju da im se ne ponudi nešto bolje i sigurnije u e–formi – navodi dr Jelena Žugić. Ona podsjeća da zaposleni u Crnoj Gori, prema istraživanjima, Internet najčešće koriste za čitanja e-maila, ali i u poslovne svrhe.

Pokazatelj da e-trgovina još nije zaživjela kod nas je i taj da jedva pet odsto građana Internet koristi u svrhe on-line trgovine.
- Ako se tome doda da je u Crnoj Gori limitirajući faktor za razvoj on-line trgovine nepovjerenje prema svim institucijama kojima treba ostaviti novac ili otkriti svoj pin kod, zbog nepovjerenja stečenog početkom devedesetih kada je veliki broj građana ostao bez novca u piramidalnim prevarama, virtuelna trgovina će se razvijati sporijim tempom – mišljenja je Žugićeva.
Sagovornici “Vijesti” smatraju da, iako je broj onih koji koriste prednosti Interneta svakim danom sve veći, korisnici u Crnoj Gori nisu još dovoljno upoznati sa prednostima koje donosi on-line trgovina – ušteda vremena, cjenovne povoljnosti, raznovrsnosti usluga.
Sada je, kako navode, šansa da se iz mnogih oblasti, ne samo trgovine, krene u razvoj ove vrste biznisa…

Plodno tlo za rad na crno

Prodaja robe putem Interneta, prema crnogorskim zakonima, podliježe obavezi evidentiranja prometa preko poreske kase. Slična je situacija bila u susjednoj Srbiji, čiji su internet korisnici mjesecima raspravljali na temu poboljšanja uslova razvoja e-trgovine. Izdavanje fiskalnih računa za robe i usluge prodate preko Interneta smatrali su nepraktičnim. S druge strane, neizdavanje fiskalnih računa je veoma ozbiljan prekršaj. To su, pored ostalih, osnovni razlozi zbog kojih se često odustajalo od ideje započinjanja trgovine u globalnom selu. S druge strane, sve to je stvorilo plodno tlo za cvjetanje rada na crno. No, kako bi olakšala poslovanje u on-line svijetu licima koja se bave Internet trgovinom, Vlada Srbije je krajem avgusta donijela Uredbu kojom se dodatno regulišu djelatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza korišćenja fiskalne kase. Prema tom propisu na prvom mjestu je djelatnost “trgovina na malo posredstvom pošte ili Interneta”.

Strategija puna lijepih želja

Prema Strategiji razvoja informacionog društva u Crnoj Gori do 2013, za realizaciju oblasti e-poslovanja i e-bankarstva, pored ostalog, planirano je kreiranje nacionalnog portala za e-poslovanje koji će sadržati informacije o načinima njegove realizacije, preporuke, primjere pozitivne prakse, informacije o standardima, normama, digitalnoj identifikaciji… Biće oformljen centar za edukaciju i izdavanje certifikata pojedincima i preduzećima za savjetovanje iz oblasti e-poslovanja za mala i srednja preduzeća… Strategijom je planirano uvođenje niza podsticajnih mjera, kojima će se uticati na povećanje broja kompanija koje obavljaju transakcije putem Interneta ili nekih drugih mreža i sistema. Motivacija preduzeća za masovniju primjenu e-poslovanja, kako se navodi u Strategiji, planirana je kroz sistem nagrada i oznaka kvaliteta za primjenu e-poslovanja, poreske, carinske i druge olakšice…

ND “Vijesti”, 31.10.2010.

Iz Ministarstva za informaciono društvo u aprilu je saopšteno da bi Crna Gora mogla biti primljena u taj globalno prihvaćen sistem elektronskog plaćanja do kraja godine. Uključenje tokom 2010. najavljeno je i za Srbiju i Makedoniju. Od zemalja bivše Jugoslavije, u PayPal sistem su ranije uključene Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

- Ne bih se složio da je trenutna baza restorana mala, ipak je ovo novi vid naručivanja i tek je u začetku. Siguran sam da će u narednom periodu izbor restorana biti još veći, s obzirom na to da je skoro svim ugostiteljima ideja zvučala jako interesantno i da smo naišli na pozitivne reakcije – navodi Vojinović, dodajući da očekuje da će skeptizicam nekih vlasnika restorana uskoro biti prevaziđen.
Ne precizirajući o kojem je broju korisnika usluge riječ, Vojinović navodi da su naišli na dobar odziv kod građana, te da se njihov broj iz dana u dan uvećava.
Usluga poručivanja hrane putem Interneta zasad je dostupna samo korisnicima u Podgorici. Autori najavljuju skori početak pružanja usluge i za korisnike u drugim crnogorskim gradovima.